Logopedinje o razvoju vještina čitanja: ‘Interes za pisanim sadržajem gradi se primjerom, od rođenja’

Razvijanje vještine čitanja i pisanja iznimno je važno za svakog pojedinca jer je preduvjet za stjecanje svakog znanja u životu. Interes za čitanjem i pisanjem može se javiti u vrtićkoj dobi, dok djeca u Hrvatskoj uče čitati ulaskom u formalni sustav obrazovanja, tijekom prvog razreda. Ovladavanje vještinom čitanja osnovno je postignuće prve godine školovanja. O tome što roditelji trebaju znati kad je u pitanju ovladavanje spomenutim tehnikama, porazgovarali smo s Anom Pleše i Martinom Labaš Batković , logopedinjama iz logopedskog centra Govorni Oblačić.

– Čitanje je složena kognitivna sposobnost koja podrazumijeva pretvaranje slova u glasove te spajanje glasova u riječi koje čine dio određenog teksta. Razvoj vještine čitanja i pisanja svjestan je proces te podrazumijeva sustavno podučavanje. Čitanju prethodi čitav niz procesa koji uključuju prepoznavanje čitavih riječi kao slika, koje djeca prepoznaju po njihovim obilježjima (logo trgovina prema boji, obliku, veličini slova…). Prelaskom u sljedeću fazu, dijete prepoznaje da se rečenica može podijeliti na riječi, riječi na manje jedinice, slogove, a zatim na još manje jedinice, glasove. Slijedi vještina prepoznavanja da zvukovima jezika (glasovima) odgovaraju vizualne reprezentacije (slova). Ovom fazom dijete razvija sposobnost dekodiranja i primjenjuje vezu slovo-glas (grafem-fonem) te na taj način može pročitati bilo koji slijedi slova. Čitajući dijete počinje pamtiti predodžbe riječi te poznate i česte riječi više ne mora raščlanjivati – pojašnjavaju logopedinje.

Ističu da, kako bi se potaknuo interes za čitanje i pisanje te razvijala rana pismenost kod djece, valja ih uključiti u zajedničku aktivnost koja je od njihova interesa. Ako se čita, piše, crta ili pjeva o djetetovom omiljenom superjunaku ili pak najdražoj životinji, dijete će, kažu, biti motivirano sudjelovati u toj aktivnosti. Ako je dijete predškolske dobi, uz program predškole koji se provodi u vrtićima, pojašnjavaju da valja poticati i predvještine čitanja i pisanja i kod kuće, uz igru.

Važnost zajedničkog čitanja slikovnica

Važnu ulogu u upoznavanju djece s pisanom riječi imaju roditelji:

– Poticanje rane pismenosti u ranoj dobi odvija se drugačije od sustavnog podučavanja čitanja i pisanja u školama. Obuhvaća nuđenje djetetu slikovnice, časopise i slično te zajedničko čitanje istih. Putem zajedničkog čitanja, dijete razvija svjesnost o tekstu. Svjesnost o tisku uključuje razlikovanje teksta od slika, prepoznavanje naslova djela, razlikovanje koja je prva, a koja zadnja stranica teksta, svjesnost o tome da se čita s lijeva na desno te odozgo prema dolje, svjesnost o tome da se priča nastavlja na sljedećoj stranici i slično. Uz razvoj svjesnosti o tisku, dijete uz zajedničko čitanje razvija vještine pripovijedanja koje su, također, važna vještina koju djeca savladavaju prije polaska u školu. Imenovanje pojedinih slova abecede te čitanje “slika riječi” također se razvija uz zajedničko čitanje – pojašnjavaju Ana i Martina.

Kako bi dijete potaknuli na razvijanje svjesnosti o tisku, preporučuje se zajedničko čitanje slikovnica koje uključuje sudjelovanje djeteta u toj aktivnosti. Logopedinje iz Govornog Oblačića govore kako roditelj može ponuditi djetetu da okrene stranicu, pokazivati mu gdje se nalazi naslov, a gdje tekst i slično.

– Druge vještine rane pismenosti uključuju fonološku svjesnost o kojoj će biti riječi kasnije. Igre kojima roditelji mogu poticati razvoj fonološke svjesnosti su zajedničko pjevanje pjesmica ili brojalica, pljeskanje uz brojalice, izmišljanje rime i slično. Roditelji mogu ponuditi djetetu igru dodavanja lopte prilikom koje se izdvajaju glasovi riječi- kada sudionik igre uhvati loptu, izgovara sljedeći glas u odabranoj riječi. Grafomotoričke vještine važne su za usvajanje vještine pisanja u školi te ne počinju oblikovanjem slova, već poticanjem djece na aktivnosti “olovka-papir”: bojanje, crtanje, precrtavanje i slično. Roditelji mogu, primjerice, ponuditi djetetu da oboja omiljenog lika iz crtića te potom sami potpisati dijete na crtež i na taj način poticati razvoj slike riječi djetetova imena. Postoji mnoštvo različitih aktivnosti koje kod djece potiču razvoj rane pismenosti i predvještine čitanja i pisanja, ali one koje će odgovarati pojedinom djetetu ovise o interesima djeteta, dok će jedno dijete uživati u čitanju slikovnica s roditeljima, drugo će radije čitati album sa sličicama životinja ili slično – govore.

Naglašavaju kako se interes za pisanim sadržajem i čitanjem gradi primjerom od samog rođenja pa je od ključne važnosti izloženost pisanom tekstu. Od najranije se dobi susreću s čitanjem pa im roditelji čitaju slikovnice, a tu su i svakodnevne aktivnosti kroz koje imaju mogućnost vidjeti roditelje kako čitaju knjige, časopise, letke… Razvojno, kažu nam sugovornice, dijete postaje svjesno teksta pa se pretvara da čita slikovnice, prepoznaje pojedina slova i počinje razvijati svjesnost o manjim cjelinama jezika:

– Djeca najčešće spontano pokazuju interes za pisanu riječ. Ako se djetetu ponudi aktivnost koja uključuje nešto više od njegovog interesa, dijete će radije sudjelovati u toj aktivnosti (kao što smo ranije navele, ako je dijete zainteresirano za vozila, valja mu ponuditi slikovnicu o vozilima). Djeca vole provoditi vrijeme u zajedničkim aktivnostima s roditeljima pa je važno, od najranije dobi, odvojiti vrijeme za zajedničku aktivnost čitanja.

Kada potražiti pomoć stručnjaka?

Logopedinje smo pitali i što ako dođe to poteškoća, odnosno što je “alarm” za potražiti pomoć stručnjaka. Ana i Martina kažu da, ako dijete prije polaska u školu nije u potpunosti ovladalo predvještinama važnima za ovladavanje čitanjem i pisanjem, teže će ovladati i formalnim vještinama čitanja i pisanja.

– Stoga, važno je prije polaska u školu utvrditi stupanj razvoja predvještina čitanja i pisanja u sklopu logopedskog trijažnog ispitivanja te po potrebi učiniti cjelokupnu logopedsku procjenu i uključiti dijete u logopedsku terapiju poticanja navedenih vještina. Fonološke vještine, poznavanje slova i opseg rječnika ključni su za uspješno ovladavanje čitanjem. Fonološka svjesnost odnosi se na prepoznavanje jezičnih jedinica manjih od riječi, uočavanje početnog i završnog glasa (fonema) u riječima, rime, slogova i glasova te sposobnost raščlambe i stapanja glasova u riječima. Ako dijete tijekom prvog razreda otežano ovladava navedenim vještinama, svakako je potrebno potražiti pomoć logopeda. Djeca koja imaju bolje razvijenu fonološku svjesnost lakše će i brže usvojiti čitanje, a samim čitanjem njihova će fonološka obrada postati još boljom. Stoga se na razvoju čitanja treba sustavno raditi jer teškoće čitanja, kasnije i učenja, mogu dalekosežno utjecati na akademski uspjeh i daljnja obrazovna postignuća djeteta – zaključile su logopedinje iz Govornog Oblačića.