Danas se obilježava Međunarodni dan pismenosti 📝 Cilj je kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje

Međunarodni dan pismenosti obilježava se svakog 8. rujna, još od 1967. Proglasio ga je UNESCO, s ciljem osvješćivanja javnosti o važnosti pismenosti kao jednom od temeljnih ljudskih prava i temeljem za cjeloživotno učenje. Cilj je unaprjeđenje programa pismenosti prema pismenijem i održivijem društvu. Bez obzira na napredak koji je postignut, izazov vezan za pismenost i dalje postoji. Prema podacima UNESCO-a, najmanje 770 milijuna ljudi svih uzrasta i dalje nema osnovne vještine pismenosti. Ona je preduvjet ne samo osobnog, nego i društvenog razvoja.

Protekle dvije godine, obilježene pandemijom koronavirusa, usporile su razvoj pismenosti pa se smatra da se gotovo 24 milijuna učenika možda nikada neće vratiti formalnom obrazovanju, a predviđa se da 11 milijuna ukupne brojke čine djevojčice i mlade žene. Povodom Međunarodnog dana pismenosti, UNESCO navodi da, kako nitko ne bi bio uskraćen za obrazovanje, važno je obogatiti i transformirati postojeće načine opismenjavanja i omogućiti ga u perspektivi cjeloživotnog učenja.

Međunarodni dan pismenosti 2022.

Međunarodni dan pismenosti 2022. godine dolazi pod temom “Transformacija prostora za opismenjavanje”, a današnji je dan prilika za ponovno promišljanje temeljnih “postavki” opismenjavanja, kao i stvaranje prostora kojim će se osigurati kvalitetno, pravedno i inkluzivno obrazovanje. Međunarodni dan pismenosti popraćen je i dvodnevnim događanjem na globalnoj razini koji se danas i sutra održava u Obali Bjelokosti, čiji je dio i ceremonija dodjele UNESCO-vih međunarodnih nagrada za pismenost 2022.

Glavna ravnateljica UNESCO-a Audrey Azoulay povodom današnjeg dana je izjavila:

– Zatvaranje škola i prekidi uzrokovani pandemijom vjerojatno su doveli i do prestanka učenja ili školovanja. To posebno vrijedi za ranjive skupine stanovništva. Obilježavanjem Međunarodnog dana pismenosti, UNESCO poziva sve aktere u području obrazovanja, ali i šire, da promisle u ulozi pismenosti.

Velika uloga knjižnica u opismenjavaju

Uz obrazovne ustanove, veliku ulogu u opismenjavanju imaju i knjižnice pa je preporuka djecu upisati već od najranijih dana. Kad kažemo najranijih, mislimo na razdoblje dok su još bebe, što savjetuju i mnogi knjižničari. Jedna od njih je i Marija Bratonja, diplomirana knjižničarka i profesorica hrvatskog jezika i književnosti koja je za Čitaj svojoj bebi rekla kako su mnoge narodne knjižnice uvele programe besplatnog upisa novorođenčadi, a neke uz to najmlađima daruju i pakete s prigodnim slikovnicama, provode programe čitanja naglas i razne radionice rezervirane upravo za najmlađe. Česti odlasci u knjižnice su, kaže Bratonja, prvi korak u svijet knjiga i čitanja.

O ulozi knjižnice u poticanju rane pismenosti pisala je i Danijela Petrić iz koprivničke knjižnice Fran Galović. Za Čitaj svojoj bebi istaknula je da je potrebno širiti svijest u javnosti da je svaka narodna knjižnica namijenjena i bebama. Kod djece koja se rano učlane u knjižnicu, kaže Petrić, postoji veća vjerojatno da će ostati članovi knjižnice i kasnije. Dodaje i da su istraživanja pokazala da, djeca koja se ranije učlane u knjižnicu, više posuđuju, a roditelji im više čitaju pa je preporuka dijete što ranije učlaniti u lokalnu knjižnicu.

Prema definiciji, uz poznavanje pisma te umijeće pisanja, dio pismenosti je i čitanje, a upravo se ono može prakticirati od najranije dobi. Važan je dio opismenjavanja, a Ivana Habuš Kraljević iz Centra za roditelje Klubko istaknula je da ono nije korisno samo u obrazovanju, nego ljubav prema knjigama otvara i druge razvojne mogućnosti. Kao jednu od prednosti čitanja istaknula je izgradnju kritičkog razmišljanja i vlastitog kriterija prosuđivanja.

– Voljeti čitati znači i postajati verbalno sve spretniji izraziti se, što je velika prednost čitanja i zaštita od rizičnih ponašanja u adolescentskoj dobi. Djeca koja čitaju ne slažu se sa svime što pročitaju niti sa svima s kojima čitaju – uključujući roditelje i učitelje. Kritičko razmišljanje razvija se u slobodi – podjednako čitanjem kao i kretanjem: otkrivanjem i isprobavanjem novih mogućnosti, korištenjem prokušanih starih načina i biranjem kojim ćemo putem poći – istaknula je za Čitaj svojoj bebi Ivana Habuš Kraljević

Važnost zajedničkog čitanja

Da je razvijanje vještina čitanja i pisanja iznimno važno za svakog pojedinca, u jednom od naših prethodnih blogova istaknule su logopedinje Ana Pleše i Martina Labaš Batković iz logopedskog centra “Govorni Oblačić”. Pojasnile su kako su spomenute vještine preduvjet za stjecanje svakog znanja u životu, a da bi se razvijala rana pismenost kod djece, treba ih uključiti u zajedničku aktivnost koja je od njihova interesa. Važnu ulogu u upoznavanju djece s pisanom riječi, kažu logopedinje, imaju roditelji.

– Poticanje rane pismenosti u ranoj dobi odvija se drugačije od sustavnog podučavanja čitanja i pisanja u školama. Obuhvaća nuđenje djetetu slikovnice, časopise i slično te zajedničko čitanje istih. Putem zajedničkog čitanja, dijete razvija svjesnost o tekstu – rekle su logopedinje i naglasile kako se interes za pisanim sadržajem i čitanjem gradi primjerom od samog rođenja pa je od ključne važnosti izloženost djeteta pisanom tekstu.

Želiš li motivirati dijete na čitanje i tako napraviti jedan od koraka prema opismenjavanju, donosimo nekoliko prijedloga i savjeta:

  • Uredi kutak za čitanje s dovoljno rasvjete, udobnom foteljom i jastucima. Naravno, najvažniji su privlačni knjiški naslovi zbog kojih će motivacija za čitanjem odmah porasti
  • Dobra je ideja i okružiti dijete knjigama, odnosno olakšati mu pristup zanimljivim materijalima za čitanje. Kažemo materijalima jer to ne trebaju biti samo knjige. Uključi i novine, stripove, magazine prikladne njegovim godinama…
  • Upiši ga u knjižnicu! Moramo li išta još dodati nakon što su knjižničarke Danijela i Petra istaknule važnost članske iskaznice u knjižnici već od najranije dobi?
  • A za posuđene knjige treba izdvojiti i vrijeme kad ih čitati. Stvorite dnevnu rutinu, ujutro ili navečer, neka to bude vrijeme za tebe i mališana.
  • Ako slučajno primijetiš poteškoće u čitanju ili frustraciju, budi podrška! Pitaj ga u čemu je problem, objasni riječi koje ne razumije, čitaj s njim… Ako misliš da treba, potraži i pomoć stručnjaka koji će pomoći riješiti situaciju.
  • I, najvažnije smo ostavili za kraj – budi primjer! Čitaj pred njima, knjige, novine, magazine… Čitaj sve što će im ukazati na važnost čitanja i pozovi ih da ti se pridruže u toj aktivnosti koja će, ne sumnjamo, brzo postati i omiljena.

Odaberi personaliziranu knjigu za svoje dijete

Prijavi se na newsletter i čeka te brdo iznenađenja

Prijavi se i među prvima saznaj za ekskluzivne popuste, novosti, pogodnosti i još puno toga